Andrijana Filipović 14/09/2018

Subjektivna slika objektivne stvarnosti i kako do zajedničke slike?

Iskustvo zaposlenika
Iskustvo zaposlenika
1

Temelj uspješne komunikacije, utjecanja i vođenja su znanje i razumijevanje procesa opažanja.

Izjave tipa „U strahu su velike oči“; „Kad si zaljubljen svijet gledaš kroz ružičaste očale“; „Ne idi gladan u kupovinu hrane“ zapravo su iskustvena učenja proizašla iz procesa kojeg nazivamo percepcija ili opažanje.

Opažanje je proces koji nam omogućava da integriramo podatke dospjele iz raznih osjetila i interpretiramo ih tvoreći smislenu cjelinu. Ovo su njegove značajke:

  • to je složena aktivnost organizma - proces organiziranja, integriranja i interpretiranja osjetilnih informacija koji nam omogućuje upoznavanje i prepoznavanje značenja predmeta, pojava i događaja u našoj okolini
  • perceptivni doživljaj određen je fizikalnim, fiziološkim i psihološkim čimbenicima
  • temeljno je svojstvo percepcije njezina strukturirana cjelovitost kao doživljaja kojemu je bitno obilježje suprasumativna kvaliteta osjetnih podataka (kvaliteta doživljaja je više od samog zbroja kvalitete pojedinačnog osjeta)
  • rezultira "subjektivnim odrazom objektivne stvarnosti" 

Kako funkcionira opažanje?

NLP komunikacijski model (Slika 1.) na jednostavan način opisuje kako primamo i obrađujemo informacije, kako stvaramo sliku svijeta i kako to utječe na našu komunikaciju i ponašanje.

Naime, oko nas je mnoštvo različitih podražaja cijelo vrijeme i mi ih zamjećujemo putem naših osjetila. Mozak svjesno ne registrira i ne obrađuje sve informacije istovremeno. U svjesni opseg pažnje ulazi samo maleni dio informacija o onome što se događa oko nas i u nama. Koje su to informacije koje ćemo od mnoštva dostupnih uzeti u obzir, ovisi o aktivnim „filterima“ ili psihološkom stanju organizma. Neki od filtera su: neposredna okolina (vrijeme, prostor, materija i energija), jezik, odgoj, kultura, prethodno iskustvo, znanje, obrazovanje, emocije, potrebe, ciljevi, odluke i izbori, stavovi, uvjerenja, vrijednosti, očekivanja.

Primjerice, ako uzmemo u obzir da smo gladni (fiziološka potreba) i da odlazimo kupiti hranu - snažna fiziološka potreba značajno utječe na to koje ćemo informacije iz okoline percipirati, kojim osjetilima (miris hrane u okolini će nam dodatno pojačati potrebu za hranom) te ćemo vrlo vjerojatno završiti kupovinu s hranom koju inače ne bi smo kupili ili jednostavno s prekomjernom količinom hrane.

Filteri uvijek i stalno djeluju putem mehanizma selektivnosti (ne zapažamo sve podražaje iz okoline nego odabiremo one koji su nam zanimljivi, potrebni i sl.) i aktivnosti (tražimo podražaje koji su nam trenutno važni) jer nije moguće da u potpunosti posvetimo pažnju svakoj informaciji koja nam dođe. Filteri izbrišu, iskrive i generaliziraju ulazne informacije i na taj način održavaju i grade "subjektivnu sliku objektivne stvarnosti" ili jedinstvenu mapu svijeta pojedinca. Svaki vanjski događaj i informacija na koji smo usmjerili pažnju, kao rezultat percepcije postaje naša unutarnja reprezentacija tog događaja te oblikuje naše buduće emotivne reakcije i ponašanja.

Odnos opažanja i komunikacije

To effectively communicate, we must realize that we are all different in the way we perceive the world and use this understanding as a guide to our communication with others. Tony Robbins

S obzirom na to da svatko od nas ima svoje fokuse i koristi svoje filtere, percepcije pojedinih ljudi u vezi s istim objektivnim situacijama ne moraju se slagati. U kontekstu organizacije rada i suradnje, važno nam je što uspješnije komunicirati jer time osiguravamo da su naše poruke/informacije/smjernice shvaćene onako kako je i bila namjera te su jasni daljnji koraci djelovanja, u svrhu ostvarivanja zajedničkih ciljeva.

Kako bismo uopće uspješno komunicirali, neophodan uvjet je znanje i svjesnost o procesu opažanja koji djeluje u svakom trenutku na sve, uključujući i nas. Tim uspješnije ćemo komunicirati, utjecati i voditi, što imamo izgrađene bolje odnose sa svojim sugovornicima. To praktično znači:

  • poznajemo svoju sliku svijeta i svjesni smo djelovanja svojih filtera
  • poznajemo sliku svijeta našeg sugovornika i njegove filtere
  • u isto vrijeme poštujemo naše različitosti kao jedinke i gradimo poslovni odnos na zajedničkim osnovama

Najučinkovitiji način razumijevanja kuta gledanja druge osobe ostaje na tomu da ju jednostavno pitamo i aktivno slušamo povratnu informaciju. Dodatna pomoć u razumijevanju slike svijeta drugih je i promjena perceptivne pozicije. To je aktivnost opažanja situacije ili razumijevanja nekog koncepata iz drugog kuta gledanja, kao na primjer iz pozicije neke druge osobe. Što je pozicija (slika svijeta, filteri) druge osobe različitija od naše, to nam je zahtjevnije zauzeti kut gledanja te osobe, no vrijedno je truda. 

Pokazalo se da je vještina mijenjanja perceptivnih pozicija iznimno značajna za smanjenje predrasuda i veću toleranciju spram različitosti te uspješne ishode pregovaranja i suradnje. Spremnost na sagledavanje konkretne situacije iz različitih perspektiva omogućuje potpunije sagledavanje objektivne situacije, donošenje relevantnih zaključaka i odluka te oblikovanje valjanih taktika i strategija za ostvarenje ciljeva.

 

Literatura i preporuka za daljnje čitanje:

Autor

Andrijana Filipović

Poslovni edukator | Executive coach | Konzultant