Andrijana Filipović 26/06/2019

Kako (i zašto) razvijati vlastitu samosvijest?

Iskustvo zaposlenika
Iskustvo zaposlenika
6 min. čitanja 3

Aktivno bavljenje razvojem samosvjesnosti omogućuje nam prepoznavanje vlastitih snaga, područja za poboljšanje, izbor adekvatnih razvojnih metoda te potiče klimu kontinuiranog učenja i razvoja u organizaciji.

Opažanje drugih je uvijek selektivno i iskrivljeno. Opažanje nas samih jednako je subjektivno kao opažanje drugih i uvelike utječe na to kako komuniciramo, kako gradimo odnose, utječe na naš razvoj, samoostvarenje i zadovoljstvo životom.

Kada zbrojimo sve odgovore na pitanje Tko sam ja?, kao i percepcije koje imamo o sebi dobivamo unutarnju sliku sebe – onoga što je kod nas jedinstveno te što nas čini sličnima i različitima od drugih; ne samo fizičke osobine, nego i emotivna stanja, sposobnosti, što volimo i ne volimo, naše vrijednosti i uloge. U izgradnji slike o sebi važnu ulogu ima „socijalno ogledalo“, tj. način na koji nas vide i kako se prema nama odnose drugi ljudi u složenim procesima socijalne interakcije, koji uključuju i utjecaj toga što mislimo da drugi misle o nama.

Taj proces zbrajanja je kontinuiran a neki od njegovih produkata su naši identiteti i osobnosti odnosno ukupni, dinamični JA u funkciji čovjekove prilagodljivosti.

Izgradnja slike o sebi, osnova je razvoja samosvjesnosti pojedinca - sposobnosti pojedinca da prepozna i primijeti vlastitu osobnost (potrebe, ponašanja, emocije, osobine, vrijednosti, misli) kao odvojenu od okoline i drugih pojedinaca (njihovih misli, potreba, emocija, osobina, vrijednosti, ponašanja). Samosvjestan pojedinac zna tko je, vidi sebe, prepoznaje svoje snage, slabosti i ograničenja, zna što želi, kamo ide, u što vjeruje. Samosvijest je preduvjet izgradnji cjelovite ličnosti, zdravih odnosa, usmjerenog razvoja i samoostvarenja.

Zanimljivu perspektivu na temu poznavanja i razumijevanja samoga sebe, gradnje slike o sebi (self-concept) i samosvjesnosti (self-awerness) daje JOHARI prozor.

 Čovjek je kao razlomak, gdje je u brojniku ono što čovjek jeste a u nazivniku ono što sam čovjek misli da jeste. Što je njihov količnik bliže vrijednosti 1.00 to je čovjek cjelovitiji. - Tolstoj

Što je Johari prozor

JOHARI prozor je komunikacijski portal – kroz njega odašiljemo informacije o sebi i primamo informacije od drugih o nama samima. To nam omogućuje bolje razumijevanje odnosa s drugima i samim sobom.

Model pretpostavlja da svatko od nas ima svoj osobni prozor, sastavljen od četiri manja prozora organizirana između dvije dimenzije. One uzimaju u obzir svjesnost, znanje i informacije o čovjekovoj interakciji s okolinom (što drugi znaju ili ne znaju o meni) i samim sobom (što ja znam ili ne znam o sebi). U nekim odnosima, udio prostora koji zauzima primjerice Privatno ja u odnosu na Javno Ja je znatno veći, ili obrnuto.

 Slika 1. JOHARI prozor (Luft, 1969)

Sve što znamo o sebi i spremno dijelimo s drugima - dakle i drugi to znaju o nama, nalazi se u prozoru Javno Ja ili Arena – to je prostor snage, ono što je nama i drugima jasno o nama, to je prostor izravne, jasne, najučinkovitije komunikacije.

Područje ili informacije koje mi znamo o nama samima, a drugima nisu poznate, nazivamo Privatno Ja ili Maska. Tu su elementi prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, od događaja iz djetinjstva, kako se upravo sada osjećamo do naših snova, želja i čežnji; tu je ono što ne želimo da drugi znaju o nama.

Treće područje odnosi se na ono što mi sami ne znamo o sebi, ne vidimo se, no drugi znaju o nama – to područje nazivamo Slijepa pjega. Ono potencijalno sadrži sve one karakteristike o nama samima kojih mi nismo svjesni, ne znamo ništa o njima, te koje mogu doprinijeti ili ugroziti našu dobrobit.

Četvrti prozor pokriva područje o kojem o nama ne znaju ništa ni drugi ni mi sami – nazvano je Nepoznato. Uključuje potrebe, instinkte, strahove, emocije koji utječu na naša ponašanja i izbore, no mi a niti drugi oko nas ne znamo ništa o tome, toga nismo svjesni. Ne znamo objasniti zašto nas je neka situacija u potpunosti izbacila iz takta ili zašto smo se odjednom rastužili ili naljutili, zašto smo odjednom agresivni ili popustljivi.

Kako razvijati vlastitu samosvijest

Prema JOHARI modelu, smisao osobnog rasta i razvoja je u povećanju samosvijesti, odnosno u maksimalnom korištenju resursa/snaga koje imamo na raspolaganju ili gradnji novih.

To bi značilo da nam je u interesu povećati prostor Arene – a to možemo učiniti na račun Slijepe pjege tako što tražimo i prihvaćamo povratne informacije drugih o nama samima, na račun područja Privatnog Ja tako što drugima razotkrivamo ili iznosimo one informacije koje oni još ne znaju o nama i na račun Nepoznatog kroz proces coachinga i terapije, razvijati potencijal koji se tu nalazi.

JOHARI prozor je vrlo učinkovit alat za veću samosvjesnost, prepoznavanje područja za razvoj i poboljšanje vještina te unaprjeđenje komunikacije kroz izgradnju odnosa i povjerenje među uključenima.

Centre for Creative Leadership ističe da s obzirom na sve kompleksnije zahtjeve tržišta i tehnološke trendove koji doprinose međupovezanosti uključenih aktera, najvrijednije kompetencije potrebne voditeljima da budu uspješni se također mijenjaju. Vještine, sposobnosti i karakteristike budućih lidera su prije svega: prilagodljivost, samosvjesnost, proširenje granica djelovanja, suradnja i mrežno povezivanje.

Voditelji koji razumiju svoje emocije, karakteristike, snage i slabosti učinkovitije angažiraju zaposlenike i korisnike. Također, voditelji koji spremno prihvaćaju povratne informacije drugih bilo iz neposredne komunikacije ili koristeći neki od razvojnih alata (primjerice 360 Feedback) mogu koristiti JOHARI model za tumačenje i integraciju dobivenih povratnih informacija, te mogu vrlo uspješno prepoznati i angažirati svoje potencijale i snage iz područja Slijepe pjege ili sa skrivenog područja Privatnog Ja ili Nepoznatog odgovarajućim razvojnim metodama.

Autor

Andrijana Filipović

Poslovni edukator | Executive coach | Konzultant

Nezavisni profesionalac u području razvoja organizacije i vođenja. Zadnjih godina, usmjerena pružanju podrške organizacijama i profesionalcima koji su spremni svoj poslovni uspjeh graditi na vlastitim snagama, znanjima i vještinama te osjećaju postignuća koji iz njega proizlazi kao motivu za kontinuirani razvoj.