Marita Bitanga 11/05/2020

NOVO (NE)NORMALNO: Kako se lakše prilagoditi novoj svakodnevici

Iskustvo zaposlenika
Iskustvo zaposlenika
2 min. čitanja 0

Dočekali smo – nakon gotovo dva mjeseca dosad neviđene globalne pauze, zaštitne mjere su popustile i sve počinje nalikovati na normalno. Na ulicama je opet žamor, na semaforima gužve, na igralištima djeca. Trgovine rade uobičajenim radnim vremenom, kava u kvartovskom kafiću isto miriše i tramvaj opet kasni.

Međutim, na licima su maske, na rukama rukavice, na podu trgovina označeni obvezni razmaci i dezinfekcijska sredstva postavljena na ulazima objekata. 

I dok mediji serviraju pritisak osjećaja veselja i slobode jer "je najgore prošlo" i "napokon je došao i taj dan", što je to što stvarno osjećamo? Jesmo li se ponovno našli u svijetu iz kojeg su nas prisilno izvukli prije pedesetak dana ili ipak upoznajemo jedan novi, izgledom skroz nalik starom, ali s bitno promijenjenim pravilima?

Jedino što je zapravo normalno u ovom novom normalnom stanju jest čitava paleta emocija, raspoloženja i reakcija. Kao što je moguće da je neke od nas preplavio osjećaj olakšanja i radosti zbog svega što nam je nedostajalo, sasvim je prirodno i ako nam nije laknulo, nego smo zabrinuti, tjeskobni i nismo sigurni kako se ponašati. Ne treba nas iznenaditi ni ako se istovremeno osjećamo i mirnima i nemirnima, i slobodnima i pod kontrolom, i sretnima i tužnima.

Prisilno stavljeni u izolaciju, s jasnim pravilima, deprivirani fizičkog kontakta s najbližima, zagrljaja i gotovo svega poznatog što nam je ulijevalo sigurnost, na neki način sad se ponovno nalazimo pred naizgled starim, ali sasvim novim mjestom – donošenja odluka o nastavku normalnog života i ponašanja u svakodnevici. I kako sad? Koje faktore uzimati u obzir, kome i čemu vjerovati?

·      OSLUŠKIVATI VLASTITE POTREBE. Hoću li odmah zauzeti stol na omiljenoj terasi ili još koji dan malo uživati u jutarnjoj kavi doma? Želim li se odmah vidjeti sa svim prijateljima? Koliko hitno mi je šišanje? Umjesto jurnjave i automatskih ponašanja, dajmo si vremena udahnuti i provjeriti sami sa sobom što bismo htjeli, što nam je važno i čega se pribojavamo. Poklonimo si sporiji tempo odlučivanja i reakcija, s brzinom i preskakanjem često u paketu budu grižnja savjesti i preispitivanje.

·      ODGOVORNOST – PREMA SEBI I DRUGIMA. Dosadašnja jasna poruka „ostanimo doma“ zamijenjena je svježom „budimo odgovorni“. Umjesto restrikcija, imamo slobodu s jednim pravilom – odgovornosti. Ironija je što smo i slobodu i odgovornost imali i prije, ali ostaje pitanje jesmo li i kako među njima održavali balans ili je na klackalici svakodnevice ipak jedna obično prevagnula. Podebljajmo zalihe razumijevanja i uvažavanja, kako za svoje potrebe i ritam, tako i za potrebe drugih. Prirodno je da u ovom vremenu još snažnije budu izražene naše međusobne razlike.

·      SAČUVAJMO NEKE NAVIKE IZ IZOLACIJE. Možda smo u prethodnom razdoblju u svoju svakodnevicu uvrstili više čitanja, jutarnju jogu, kilometarske šetnje ili njegovali češću komunikaciju s bliskima i s popuštanjem mjera imamo osjećaj da to sve opet „moramo napustiti“ zbog „povratka u realnost“. Sad nam je jedinstvena prilika da ponovno kreiramo tu „realnost“. Tko kaže da u novoj dan ne započinje jogom i da baš većina druženja mora biti u kafićima? Budimo kreativni – inspirirani brigom o sebi tijekom izolacije, obogatimo svoju novu svakodnevicu barem dijelovima onoga što nas je njegovalo i čuvalo tijekom krize. I možda i dalje nastavimo otkrivati dijelove grada nedostupne automobilima. I poneku skrivenu klackalicu. 

Otvorio se novi stari svijet. S ponovno dobivenom slobodom, kreirajmo ga - po svojoj mjeri. 

Autor

Marita Bitanga

Psihologinja | Trenerica poslovnih vještina

Marita je s 3 godine na pitanje što će biti kad naraste, bez oklijevanja rekla: "spiholog". Danas, gotovo 30 godina nakon, kao diplomirana psihologinja promiče kreativnost i autentičnost kao osnovne vrijednosti i izvor motivacije. Uvijek iznova otkriva svijet i preporučuje igru i iskustvo kao najbolje načine učenja.

Radila je kao specijalist u ljudskim resursima telekomunikacijskog te bankarskog sektora na unaprjeđenju procesa odabira i razvoja zaposlenika. Paralelno stječe titulu NLP praktičara te upisuje četverogodišnju edukaciju geštalt psihoterapije (Geštalt centar Homa).

Vjeruje da komunikacija ispunjena ljudskošću i iskrenošću povezuje, neovisno o kakvoj hijerahiji, industriji i kompleksnosti situacije bila riječ.

„Malo joj za sriću triba“ pa ćete tako Maritu susresti u kazalištu, knjižnicama, dobrim vinskim barovima te mjestima s finim sladoledom od pistacija.