Nikola Kranjčević 14/10/2019

Što ćemo s tremom?

Iskustvo zaposlenika
Iskustvo zaposlenika
5 min. čitanja 1

Nešto što je ljudskoj vrsti prije štitilo život, danas smatramo najgorim neprijateljem. Naše tijelo je savršeni organizam koji je godinama evoluirao kako bi nam pomagao da se borimo u stresnim situacijama. Tijelo je razvilo razne mehanizme koji tijelo pripremaju na borbu ili bijeg.

I sve je to bilo u redu dok naglo nismo napredovali u svjesna bića kojima glavni alat više nije tjelesna snaga već um. Prije smo imali samo osnovne potrebe koje smo mogli zadovoljiti vrlo jednostavno, a danas samo da bismo si osigurali topli obrok moramo svaki dan ustajati na posao, biti pristojni, pametni, razmišljati što ćemo, kada i kome reći. Naš intelekt nam omogućuje da zadovoljimo osnovne potrebe, ali i sve one koje nas u životu čine sretnima.

Pa kako se tu uklapa naše tijelo koje se u stresnim situacijama sprema za borbu ili bijeg? U tim okolnostima kao da tijelo prestaje slušati mozak i počinje djelovati samostalno. Kada se nalazimo pred grupom ljudi ili pred samo jednim bitnim poslovnim partnerom ili klijentom, osjećamo se izolirano, ponekad nam nije ugodno jer puno toga ovisi o nama, razmišljamo o svim mogućim ishodima i, budimo realni, ne želimo biti na mjestu na kojem se nalazimo. Naše tijelo počinje lučiti adrenalin i kortizol, koji su našim precima pomagali da se obrane od napada kako bi tijelo iskoristilo svu snagu u kratkom roku.

Da, naš predak je počeo trčati koliko ga noge nose i tako se spasio, ali možemo li mi otrčati s važnog sastanka? Koliko god ta ideja zvučala primamljivo, znamo koliko je važno da se saberemo i ostajemo stajati na mjestu, ali sva ta energija treba negdje izaći. Zato kreće drhtanje, cupkanje na mjestu, znojenje, zamuckivanje, ubrzano kucanje srca i ostali znakovi treme. Naše zjenice se sužuju, teško vidimo bilješke, ali kristalno jasno možemo vidjeti publiku ili sugovornike te ih postajemo još svjesniji. Ono što je dobro u toj situaciji, pokazujemo da nam je stalo. Da nam je svejedno, odradili bismo posao tek toliko da odradimo, ne bismo razmišljali o ishodu i vjerojatno bismo uložili svoj minimum. Sama činjenica da nam je stalo govori o tomu da tremu trebamo pretvoriti u svog partnera i prenijeti tu energiju u kvalitetu svog nastupa. 

Tremu trebamo pretvoriti u svog partnera i prenijeti tu energiju u kvalitetu svog nastupa. 

Formula za situacije tijekom kojih se izlažemo visokoj razini stresa ili treme je prilično jednostavna:

Kvalitetna priprema je vaš najbolji prijatelj i početak za rješavanje treme. Svi ljudi koje znam bore se s tremom, u većoj ili manjoj mjeri. Ono što je kod svih uzročnik i može, ovisno o situaciji, pojačati razinu stresa je loša priprema. Sastanci koji se održe ad hoc mogu imati pozitivne rezultate, ali tijekom takvih sastanaka često možemo primijetiti da se jezik češće zapetlja, a dlanovi budu znojniji. Istražite dobro temu o kojoj govorite, prilagodite riječi sebi tako da koristite one koje dobro poznajete. Upoznajte vašeg klijenta, saznajte tko je vaša publika. I uvijek se sjetite da vas ne bi pozvali da govorite ili zaposlili ako vas ne vide kao stručnjaka u tom polju.

Ako je moguće, pokušajte nekoliko puta vježbati što ćete točno reći. Anticipirajte potencijalne odgovore vašeg sugovornika i pripremite odgovore. Znate li kako izgleda prostorija u kojoj ćete se nalaziti, može biti vaš adut. Vizualizirajte se u toj prostoriju i u glavi zamišljate kako izgovarate što ste pripremili. Govorimo li o javnom nastupu ili prezentaciji pred važnim klijentima, pokušajte izvesti što ste pripremili pred prijateljima, a oni neka vam daju povratnu informaciju. S druge strane, pazite da ne uvježbate vaš nastup do te mjere da zvuči i djeluje izvještačeno. Ostavite i svoju osobnost u izlaganju jer ljudi vjeruju vama, a ne riječima i brojkama. 

Disanje vraća izmučeno tijelo u stanje mirovanja, omogućuje mozgu da dobije dovoljno kisika i smanjuje znakove treme. Ono što je veoma bitno je da, iako smanjuje vidljive znakove, umiruje vaš um i omogućuje vam da budete odlični te da izvučete maksimum iz onoga što ste pripremili. Što zbog ukočenosti tijela, što zbog raznih društvenih očekivanja, počeli smo disati prsnim, tj. plitkim disanjem. Dobro je svakodnevno, a posebno prije izazovne situacije disati trbuhom. Danas je ova tema veoma popularna i vjerujem da ćete jednim kratkim pretraživanjem interneta pronaći savjete za tehnike disanja ili čak upisati neki tečaj gdje ćete dobiti sve pravilne upute. Često se takve vježbe izvode i na tečajevima o javnom govorenju ili prezentacijskim vještinama.

Practice makes perfect, odnosno izlaganje takvim situacijama čini svaku sljedeću manje strašnom. I sami znate da svaki put kad nešto radite prvi put to možete odraditi nespretno. Prva palačinka gotovo uvijek završi na podu ili u smeću. Svaka sljedeća je sve bolja i bolje. Čini nam se lakšim izbjegavati stresne situacije jer u pozadini ipak želimo zaštiti sebe i svoje živce, ali tada stojimo na mjestu i ne idemo naprijed. Ako se izlažemo takvim situacijama i nakon svake objektivno sagledamo što je bilo dobro, a što može bolje samo napredujemo i razvijamo se u privatnom i poslovnim smislu. 

Postoji još more faktora koji utječu na tremu te isto toliko savjeta kako tremu riješiti. Razmislite o tome što je vama nekad najviše pomoglo te radite na tom pristupu svaki sljedeći put kad se nađe prigoda.

I na kraju, ako je Abraham Lincoln prevladao svoj strah od javnog nastupa i postao jedan od najpoznatijih američkih predsjednika, što tek ti možeš postići u životu!

Autor

Nikola Kranjčević

Trener poslovnih vještina

Nikola je magistar edukacije govorništva. Zaljubljenik u komunikaciju i pravilno izražavanje. Kroz svoje dosadašnje iskustvo u radu s ljudima i edukacije zaposlenika u raznim sektorima unutar i van Hrvatske naučio je da lijepa riječ stvarno otvara sva vrata. Ne samo svojim značenjem već i načinom na koji je izgovorena. U slobodno vrijeme izvor su mu veselja (nužno tim redoslijedom) pas Odin i mačka Lotus, film, glazba, serija, a sve to popraćeno dobrim zalogajom i čašom istarske malvazije