Nikola Kranjčević 13/09/2019

Glas kao oruđe u poslovnom svijetu

Služba za korisnike
Služba za korisnike
5 min. čitanja 2

Glas koristimo kako bismo prenosili informacije, ali i kako bismo stekli povjerenje drugih, uvjerili ih u ono što je nama važno, a koristimo ga i za zabavu. No, koliko često zapravo razmišljamo o tomu da glas koristimo u poslovne svrhe?

Još od davnina, s razvojem ljudskog govora, počela su i razmišljanja o tome kako glas koristiti za vlastitu dobit. Još se i sam Demosten nadvikivao s valovima kako bi vježbom prikrio svoje govorne mane i bio vještiji retoričar.

Koliko često zapamtite glasove drugih ljudi? Uglavnom je to u situacijama kada postoji neko odstupanje od onoga na što smo navikli, što nam je poznato. Prisjetimo se nazalnih glasova, piskutavih, posebno glasnih ili tihih glasova, zapamtimo nečiju govornu manu. Upravo nam to govori kako bi glas u poslovnom svijetu trebao biti neutralno zanimljiv. Nikako ne dosadan ili monoton, već glas koji ulijeva povjerenje.

Danas se sve više oslanjamo na daljinsku komunikaciju putem različitih kanala. Putem telefona ugovaramo sastanke, prodajemo, pružamo podršku korisnicima i u tim situacijama maksimalno se oslanjamo na naš glas. 

Što možemo učiniti kako bismo bolje upravljali glasom i iskoristili njegov potencijal?

Sama činjenica da smo osvijestili spoznaju o vlastitom glasu je dobar početak prema upravljanju tim alatom. Naučili smo glas uzimati zdravo za gotovo, kao nešto što se podrazumijeva sve dok uslijed prehlade ili prečestog i glasnog govorenja ne „ostanemo“ bez njega. Tek tada se sjetimo kako je bilo lijepo govoriti bez razmišljanja. Kad ste sljedeći put na sastanku ili razgovarate s poslovnim partnerom ili klijentom, sjetite se da će uvjerljivost proizlaziti iz vašeg glasa, a ne samo brojki ili statistika.

Govorite relativno tiho i ostavite dozu misterije koju vaš sugovornik pokušava otkriti. Djelovat ćete smireno i pokazati da vam je tema o kojoj govorite važna. Ako često razgovarate putem telefona, na ovaj način štedite vaše glasnice i sprječavate mogućnost oštećenja. Bolje je regulirati glasnoću na samom mikrofonu, nego se derati ako vas netko ne čuje dobro.

Ipak, nije dobro da cijelo vrijeme govorite istom glasnoćom jer će to vašeg sugovornika uspavati. Istaknite važne riječi tako da ih povremeno izgovorite glasnije od ostatka. Te riječi tako dobivaju na važnosti, a pažnja vašeg sugovornika neće opadati. Igrajte se glasnoćom, ali pazite da ne zapjevate.

Govorništvo nas uči da ako nemamo dovoljno vremena da izgovorimo sve što smo pripremili, bolje je dio izbaciti

Često putem telefona govorimo brže nego kada komuniciramo licem u lice. Navikli smo da su telefonski razgovori obično kraći i zbog toga ih nerijetko pokušavamo skratiti tako što govorimo brzo. Govorništvo nas s druge strane uči da ako nemamo dovoljno vremena da izgovorimo sve što smo pripremili, bolje je dio izbaciti, fokusirati se na bitno umjesto da brzamo. Brzanje druga strana može shvatiti kao da joj nešto pokušavamo uvaliti, da nismo odvojili dovoljno vremena ili jednostavno zbog brzine ne može dovoljno dobro shvatiti našu poruku. Postoji tendencija da i druga strana nesvjesno pokuša uloviti naš tempo što dovodi do smanjene razumljivosti. U ovim situacijama dobro je koristiti tempo govora kao još jedan od načina na koji našu poruku činimo zanimljivijom, a pritom koristimo kratke pauze kako bismo nešto naglasili.

Kratku stanku koristimo iza riječi za koje želimo da se zadrže kod sugovornika, a nešto dužu pauzu iza cijelih rečenica koje su veoma bitne. Ako pružamo našim korisnicima podršku, dobro je nakon svake radnje ili opisa nekog procesa ostaviti dovoljno vremena kako bi sugovornik mogao procesuirati što smo rekli pa tek onda nastaviti dalje. Tempo bi trebao biti umjeren, a prosječan broj riječi u jednoj minuti za razgovorni govor iznosi između 120 i 150.

I na kraju, boja glasa. U govorništvu poznajemo modu i estetiku glasa. Moda je nešto što se s vremenom mijenja. Tako smo prije kod žena voljeli visoke glasove koji su zvučali ranjivo i omogućavali muškarcima s dubokim glasovima da budu njihovi zaštitnici. Danas moda diktira da žene imaju dublje glasove kako bi zvučale samouvjerenije i emancipiranije. S druge strane, estetika se ne mijenja. Tiši glasovi, srednje duboki i blago nazalni uvijek su bili na cijeni, pogotovo kod muškaraca. Savjet je da se trudimo osvijestiti promjenjivu sastavnicu boje glasa na koju možemo utjecati vlastitom izražajnom mogućnošću.

Sjetite se ovih savjeta prilikom sljedećeg razgovora u vašem poslovnom okruženju. Igrajte se vašim glasom jer upravo on je instrument koji ako je pravilno upotrijebljen može otvoriti mnoga vrata.