Andrijana Filipović 28/01/2020

Vođenje je konverzacija

Iskustvo zaposlenika
Iskustvo zaposlenika
3 min. čitanja 1

Voditi prave razgovore u organizaciji, danas je važnije nego ikad. Organizational Conversation je model vođenja koji voditeljima kroz konverzacije s djelatnicima i suradnicima omogućuje postizanje njihove veće angažiranosti u radu te posljedično i ostvarenje boljih organizacijskih rezultata.

Voditi prave razgovore u organizaciji, danas je važnije nego ikad.

Prepoznati dugoročni poslovni trendovi (slika 1.) vrše utjecaj na tradicionalno korporativno komuniciranje i zahtijevaju dinamičniji i sofisticiraniji proces. U isto vrijeme organizacije teže postići viši nivo angažiranosti djelatnika jer on rezultira boljim ostvarenjem organizacijskih ciljeva.

Trendovi koji oblikuju današnje poslovno okruženje:

 Trendovi koji oblikuju današnje poslovno okruženje

Groysberg i Slind u knjizi Talk, Inc. - How Trusted Leaders Use Conversation to Power Their Organizations, predlažu kako interni proces komunikacije svakako mora biti konverzacijski (engl. Conversational). Na nalazima dvogodišnjeg istraživanja stanja organizacijske komunikacije u 21. stoljeću, oni predlažu novi model vođenja koji nazivaju Organizational Conversation (Model Organizacijske Konverzacije – prijevod autora).  

Današnji vođe iniciranjem konverzacija s djelatnicima i suradnicima koje su sličnije svakodnevnom razgovoru između dvije osobe, a manje slične izricanju naredbi s vrha, ostvaruju sljedeće efekte:

  • Postižu puno bolju angažiranost djelatnika
  • Ostvaruju usklađenost rada dijelova organizacije sa strategijama organizacije
  • Imaju više kredibiliteta kada sudjeluju u otvorenom razgovoru sa svojim suradnicima i djelatnicima
  • Postaju uzor za izgradnju konverzacijske kulture u organizaciji
  • Ostvaruju operativnu fleksibilnost što organizaciji omogućuje da funkcionira kao mala agilna jedinica

Ključne karakteristike organizacijske konverzacije

Kako bi došli do ranije navedenih beneficija, organizacijska komunikacija/konverzacija mora uključivati četiri ključna elementa, tj. karakteristike međuljudske komunikacije:

1. Intimnost

Conversationally adept leaders step up to the challenge of communicating personally and transparently with their people.*

Intimnost predstavlja načine kojima se voditelji povezuju i grade odnose s djelatnicima i suradnicima. Uloga voditelja je uklanjanje ili umanjivanje udaljenosti u odnosu na djelatnike kako fizički i strukturno, tako i po pitanju stavova i vrijednosti. Intimnost organizacijske konverzacije se gradi kroz iznošenje vlastitih ideja, mišljenja, vrijednosti i vjerovanja, aktivno slušanje drugih i izgradnju odnosa povjerenja transparentnom i autentičnom komunikacijom.

2. Interaktivnost

Leaders talk with people, not to the people.*

Ljudska konverzacija po definiciji uključuje razmjenu informacija i pitanja među sudionicima. Organizacijska konverzacija podrazumijeva komunikaciju s djelatnicima koja je otvorena, tečna i dvosmjerna. Današnje društvene tehnologije omogućuju voditeljima i njihovim djelatnicima konverzacije koje su vrlo bliske, stilom i duhom, svakodnevnoj osobnoj komunikaciji.

3. Uključenost

Organizational conversation calls on employees to participate in generating the content that make up a company's story.*

Uključenost djelatnika u kreiranje sadržaja organizacijskih priča doprinosi većoj emotivnoj uključenosti djelatnika u organizacijski život. Djelatnici koji vole svoj posao ili su ponosni na organizaciju i proizvod za koji rade mogu postati brand ambasadori organizacije ili promotori vlastitog rada, inovativnih ideja i rješenja u ime organizacije unutar domene stručnosti kroz konvencije i konferencije. Na primjer, osobna priča djelatnika o tome kako živi organizacijske vrijednosti ima veći utjecaj na ostale djelatnike organizacije nego službena objava za javnost o novim korporativnim vrijednostima.

4. Svrhovitost

People at every level gain a big-picture view of where their company stands within its competitive environment.*

Konverzacije koje se odvijaju unutar organizacije trebaju odražavati zajedničku namjeru usklađenu s organizacijskim strateškim ciljevima; strateški principi rada kao i logika kojom se donose poslovne odluke se intenzivno i eksplicitno objašnjavaju djelatnicima te se djelatnike poziva na sudjelovanje u razvoju budućih strategija. Ishodi konverzacija bi trebali omogućiti voditeljima izvođenje zaključaka i relevantnih akcija za budućnost organizacije. Načini kojima se ova povratna sprega može postići su razni, od neposrednih susreta i razgovora „licem u lice“ i participativnih metoda vođenja do primjene tehnoloških i društvenih mreža u svrhu prikupljanja inovativnih ideja, rješenja i diskusija te razmjene znanja među djelatnicima, i slično.

Konverzacija je stalno prisutna u svakoj organizaciji, bili je svjesni ili ne. Kada je to otvorena razmjena ideja i informacija s jasnom svrhom i namjerom te kada je sličnija svakodnevnom razgovoru nego spuštanju odluka s vrha, tada donosi dodatnu vrijednost organizaciji. Djelatnicima omogućuje korištenje svojih potencijala i snaga, osigurava njihovu angažiranost i fokus, te posljedično dovodi do ostvarivanja osobnih i organizacijskih ciljeva, ispunjenje njene svrhe, inovativnosti i kontinuirani razvoj. Koji voditelj to ne bi poželio?

Literatura i preporuka za daljnje čitanje:

Autor

Andrijana Filipović

Poslovni edukator | Executive coach | Konzultant