Petra Ravlić 09/09/2019

Design thinking mindset: rađa li se dobar design thinker ili se njime postaje?

Korisničko iskustvo
Korisničko iskustvo
7 min. čitanja 2

Je li design thinking alat, proces, mindset ili nešto treće? Kojih 6 karakteristika odlikuje svakog design thinkera?

  • Koje su odlike dobrog design thinkera?
  • Može li se design thinking naučiti?

Iako design thinking definitivno nije nov pojam, još uvijek se često vode rasprave oko toga što on zapravo jest – radi li se metodologiji, procesu, organizacijskoj transformaciji ili mindsetu.

Design thinking is a human-centered approach to innovation that grows from the designer’s toolkit to integrate the needs of people, the possibilities of technology, and the requirements for business success. Tim Brown

Rekla bih sve od navedenog. No, fokusirat ću se na onaj dio na koji možemo sami utjecati, a to je upravo mindset. Metodologije i procesi su važni, no u konačnici, oni su samo alati. Bez ispravnog načina razmišljanja ili mindseta teško ćemo tim alatima postići inovativna rješenja koja čine razliku.

Your beliefs become your thoughts, your thoughts become your words, your words become your actions, your actions become your habits, your habits become your values, your values become your destiny. Mahatma Gandhi

Design Thinking Mindset

Mindset ili mentalni sklop definira se kao duboko usađena vjerovanja, stavovi i pretpostavke koje imamo o sebi, svojim sposobnostima i tome kako svijet funkcionira. On određuje kako vidimo izazove oko sebe i hoćemo li doći do kreativnih, inovativnih rješenja. Design thinking zahtijeva drugačiji način razmišljanja, kao i usvajanje novih znanja i vještina koje nam pomažu nositi se s kompleksnim svijetom oko nas.

Nekoliko je odlika dobrog design thinkera koje bih izdvojila:

1. Design thinker je zainteresiran za svijet oko sebe i njeguje empatiju

Pokreće ga znatiželja koja vodi do empatije, jer želi razumjeti svijet oko sebe (bez osuđivanja!) i zašto se pojedinci ponašaju na određeni način, s kojim problemima se susreću. Dobar design thinker istinski je zainteresiran za ljude, što je odlika koju i Dale Carnegie u svojoj knjizi “How to win friends and influence people” ističe kao prvi princip postizanja da nas ljudi vole, a tako i naše proizvode / usluge.

Zašto? Jer ljudi su većinom usmjereni na sebe – New York Telephone Company provela je detaljno istraživanje najčešće korištenih riječi u telefonskim razgovorima, pri čemu je iskočila osobna zamjenica “JA”. Dakle, ljude zanimaju oni sami i njihovi problemi, a ako uspijemo biti iskreno zainteresirani za njih, tada ćemo ih razumjeti, a proizvodi/usluge koje kreiramo odgovarat će njihovim potrebama, čime smo već popločali put do njihovih srca.

Kako postići razumijevanje? Najbolje kroz direktnu interakciju s ljudima, kroz intervju, sesije zajedničkog kreiranja, etnografsko istraživanje itd.

2. Ne prihvaća status quo

Design thinker ne poznaje izjave poput “To se ne može.” ili “Uvijek se ovako radilo.” Svjestan je da uvijek postoji prvi put za sve. Stoga preispituje pretpostavke i često nesvjesna ograničenja te se konstantno pita “Kako bi se ovo drugačije moglo napraviti?”, “Kako bolje?”.

Often people don’t know what they want until you show it to them. Steve Jobs

3. Surađuje s drugima

Problemi s kojima se danas susrećemo često su kompleksni i uključuju više strana iz različitih područja. Design thinker je svjestan da nema i ne mora imati sva znanja i ne oslanja se samo na vlastitu ekspertizu, već uključuje različite perspektive, ljude s različitim iskustvima kako bi došao do novih ideja i inovativnih rješenja.

Primjerice, kada su u Erie Community zdravstvenoj klinici radili na novom online sustavu vođenja medicinskih nalaza, dizajnerski tim uključivao je liječnika, ali i socijalnog radnika, njegovatelja te tehničara koji je održavao sustav.

4. Pokazuje, ne priča

Ne kaže se bez razloga “Slika govori 1000 riječi” – isto vrijedi i za skice ili čak fizičke prototipe rješenja. Što god osmislili, bitno je prije lansiranja testirati s korisnicima, a najbolje i najplastičnije im možemo pojasniti o čemu se radi pokazivanjem rješenja u opipljivom obliku. Prototip može biti npr. skica na papiru, igrokaz pružanja neke usluge ili maketa fizičkog prostora.

5. Griješi, ali i (neumorno) ispravlja

Dok god pogreške promatramo kao neuspjeh, bit će nam teško prihvatiti da su one redovan dio svakog poslovanja, osobito kreiranja novih proizvoda i usluga. Iterativna priroda design thinkinga prepoznaje da je nemoguće sve učiniti ispravno otprve. Sve naše ideje u konačnici su samo pretpostavke i cilj je da ih testiranjem provjerimo (ne nužno i dokažemo). Što prije shvatimo da svaki neuspjeh krije važne informacije, to ćemo prije ta saznanja moći upotrijebiti za poboljšanje usluge ili proizvoda.

Uspješne organizacije su upravo one koje inteligentno pristupaju detektiranju pogrešaka i neuspjeha, ne zato što ih vole, već jer su svjesne da su one neizbježan rezultat eksperimentiranja i da im je jedina svrha da iz njih nešto nauče i poprave. Uspješne organizacije također su svjesne da eksperimenti ne moraju uključivati ogromna sredstva, već je nekada dovoljno provesti i mali pilot ili simulaciju da bi se dobile vrijedne povratne informacije.

Što se potom događa također čini razliku između uspješnih i neuspješnih organizacija i design thinkera. Hoćemo li zatvoriti oči pred saznanjima kako ne bismo ispali neuspješni ili ćemo ih prigrliti, reći: “Sva sreća da smo ovo saznali sada, a ne nakon što je usluga puštena na tržište!” i učiniti sve što možemo da greške ispravimo. Čak i ako to znači odustati od inicijalne ideje i promijeniti koncept.

6. Optimističan je i prihvaća nesigurnost

Iako često na početku procesa nema sve odgovore, a nekada niti sva pitanja i jasno definiran problem, naoružan je vjerom da će do njih doći. Zna da rješenje postoji pa vjeruje da će vlastitim sposobnostima i  suradnjom s drugima zajedničkim snagama doći do najboljeg rješenja.

 Može li se design thinking naučiti?

U ovom članku dotakli smo se mentalnog sklopa design thinkera, koje su to odlike važne za uspjeh i možda ste prolazeći kroz njih radili cheklistu. Bez obzira koliko tih odlika već posjedujete, čvrsto vjerujem da se uz dovoljno interesa, volje i upornosti, vještine mogu nadograditi i razviti.

Za one koji žele znati više:

  • Svima zainteresiranima za povećanje vlastitih kapaciteta, preporučam izvrsnu knjigu Mindset prof. Carol Dweck, vodeće istraživačice u području motivacije i razloga zašto ljudi uspijevaju (ili ne uspijevaju). Svakako pogledajte i njen TED talk na tu temu. 
  • O mindsetu design thinkera iz perspektive stručnjaka iz Ideo, vodeće američke dizajn consulting agencije.
  • Detaljniji prikaz design thinking principa i mentalnog sklopa, kao i pristupa radu možete naći na sljedećem linku “The five design thinking principles
  • Radilica u ponudi ima nekoliko edukacija kojima je moguće razvijati mindset i inovativnost.

Autor

Petra Ravlić

Voditeljica tima za korisničko iskustvo u Radilica d.o.o.

Tijekom više od 10 godina stječe iskustvo u svim fazama razvoja proizvoda i usluga te vođenju projekata u vodećim kompanijama na području telekomunikacija, IT-a i proizvodnje elektroničkih uređaja.

Stručnjak je u području korisničkog iskustva i primjeni design thinking metodologije. U radu s klijentima pomaže u mijenjanju mindseta zaposlenika, optimizaciji procesa i dizajniranju usluga kojima se postiže vrhunsko korisničko iskustvo.

Pri vrhu prioriteta joj je life-long learning, tako da je često usred edukacije, radionice, knjige, tečaja ili posjećuje konferencije. Vodi se načelom „think global, act local“  te u slobodno vrijeme kroz različite aktivnosti nastoji promijeniti na bolje zajednicu u kojoj živi.