Andrijana Filipović 10/12/2019

Agilna organizacija

Iskustvo zaposlenika
Iskustvo zaposlenika
5 min. čitanja 0

Brze promjene kod konkurencije, zahtjevi korisnika, razvoj tehnologija i nove regulacije zahtijevaju od organizacije sposobnost brzog odgovaranja i prilagodbe.

Organizacijska agilnost je sposobnost brzog preoblikovanja strategije, strukture, procesa, ljudi i tehnologije kako bi se kreirale nove vrijednosti. Agilnost se temelji na kontinuiranom poboljšanju kroz kontinuirano učenje, te postaje nužnost za održivost i konkurentnost organizacije.

Pojam agilnog pristupa proizlazi iz područja razvoja softwarea i obično se odnosi na niz metoda u kojima se zahtjevi i rješenja razvijaju suradnjom u višefunkcionalnim timovima koji se samoorganiziraju i koji surađuju sa svojim dionicima. Agilne metode promiču prilagodljivo planiranje, bržu isporuku proizvoda i usluga, kontinuirani razvoj i komunikaciju, te poticanje brze i fleksibilne reakcije na promjenu.

Agilnost se često veže uz korištenje određene metodologije primjerice Lean, Scrum, Kanban, Disciplined Agile Delivery, Feature Driven Development i slično. Sama metodologija donosi vrijednost jedino ako je stavljena u praksu u skladu s agilnim načelima i principima, služi stjecanju uvida o potrebama i zadovoljstvu korisnika te ukoliko se koristi kao dio strategije razvoja i rasta organizacije.

Agile zapravo predstavlja način razmišljanja i strukturiranja cijele organizacije temeljem vrijednosti i načela pristupanja korisnicima, razvoju proizvoda i djelatnicima. Temeljni skup agilnih načela definirana su Manifestom iz 2001. godine, te predstavljaju vodilju za agilni pristup na bilo kojem području.

"Tražimo bolje načine razvoja softvera razvijajući softver i pomažući drugima pri njegovom razvoju. Takvim radom smo naučili da više cijenimo:

  • Ljude i njihove međusobne odnose nego procese i oruđa
  • Upotrebljiv softver nego iscrpnu dokumentaciju
  • Suradnju s naručiteljem nego pregovaranje oko ugovora
  • Reagiranje na promjenu nego ustrajanje na planu.

Drugim riječima, iako cijenimo vrijednosti na desnoj strani, više vjerujemo u one na lijevoj.“

http://agilemanifesto.org

Organizacija postaje agilna kada usvoji model kontinuiranog poboljšanja kroz kontinuirano učenje. To joj omogućuje konstantan razvoj kvalitetnijih proizvoda koje će brže predstaviti tržištu, koje će proizvoditi zadovoljni zaposlenici i koji će podići razinu zadovoljstva korisnika.

Agilnost promiče određenu kulturu unutar timova i organizacije – ta kultura uključuje set vrijednosti i djelatnike koji teže biti okretni, prilagodljivi, kontinuirano učiti i razvijati se. Sama organizacija ima za cilj učiti i stjecati znanje kako bi svojim korisnicima isporučila najvišu moguću kvalitetu i vrijednost u što kraćem mogućemu vremenu. To je okruženje u kojem odvažni ljudi preuzimaju odgovornost, imaju autonomiju za istraživanje i dolazak do novih saznanja te ih spremno dijele s drugima i suradnički dolaze do rješenja. Agilna kultura potiče ljude na djelovanje i promišljanje o vlastitom poslovnom okruženju, tijeku rada, učenja i razvoja karijere - njihova uključenost i angažiranost je potpuna. Stalno stjecanje znanja te autonomnost pri izvršavanju zadataka, uz visoku transparentnost i jasnu svrhu, osnova su motivacije cijele agilne organizacije.

Agilna organizacija promiče zajedničke vrijednosti temeljene na:

  1. poštovanju prema svakom pojedincu i ulozi koju obnaša
  2. autonomnosti i podršci u donošenju odluka na najvišoj kompetencijskoj razini  
  3. povjerenju i pozitivnom poticaju prema kupcima, kolegama i partnerima 
  4. obvezivanju da će svatko na sebe preuzeti posao u skladu sa svojim mogućnostima i sposobnostima i da će ga uistinu i napraviti
  5. transparentnosti i vidljivost svega što radimo u smislu očiglednog povećanja povjerenja
  6. kontinuiranoj hrabrosti da se preuzme rizik i iskorak u nešto što nije uvijek u potpunosti definirano
  7. učenju u cilju ostvarenja rasta pojedinca i kompanije.

Srž agilne organizacije su intrinzično motivirani djelatnici – oni kod kojih je rad nagrađujući samo po sebi; motivira ih umijeće, samostalnost, svrha – nagrađujući im je ponos u postignućima, društveni kontakti, zanimljivost posla, novi izazovi, prilike za rast i samo ispunjenje. Njihove ideje, iskustva, viđenja, kombinacije znanja i stručnosti u kreativna i inovativna rješenja vode poslovanje organizacije unaprijed.

Njihova želja i motivacija da doprinesu organizaciji osnova je novog „psihološkog ugovora“ iz kojeg djelatnik očekuje smisao i svrhu rada, kontinuirani razvoj i učenje, poštovanje i uvažavanje; želi preuzeti odgovornost i biti aktivno uključen u tijek rada te sudjelovati u donošenju odluka.

Kako bi mogli doprinijeti i inovirati moraju imati priliku samostalno upravljati sobom uz autonomiju i podršku odgovarajućih uvjeta rada. Djelatnici su fokusirani na svoje iskustvo zaposlenika i svakako žele biti aktivni dionici dijaloga i oblikovanja svog životnog ciklusa zaposlenika po svim njegovim aspektima. Organizacije odgovaraju na karakteristike i potrebe svojih djelatnika (slika 1.) kreiranjem personaliziranijeg iskustva za djelatnike tijekom kompletnog employee journey-a.

 Karakteristike i potrebe djelatnika 21. stoljeća

Opis: Karakteristike i potrebe djelatnika 21. stoljeća, Izvor: Just Leading Solutions

Vođenje u agilnoj organizaciji

Agilna organizacija osnažuje i zahtjeva od pojedinca da vodi iz pozicije u kojoj se nalazi. Tako je vođa svatko tko na osnovi znanja, inicijative i preuzimanja odgovornosti, uz temeljno poštovanje drugih, nastoji unaprijediti poslovnu okolinu.

U agilnoj organizaciji tijek rada se ostvaruje timski. Učinkovito vođenje, dinamičan je konstruktivan grupni proces s mnoštvom smjerova djelovanja i nazivamo ga podijeljeno vođenje (engl. shared leadership). To je oblik distribuiranog vođenja, u kojem odgovornost za vođenje preuzimaju svi članovi tima i vode jedni druge obzirom na situaciju i svoje kompetencije. Uspjeh u okolini baziranoj na znanju gdje djelatnici rješavaju složene probleme, ovisi o međuovisnim koordinacijama unutar timova i duž organizacije te su participativno, distribuirano, suradničko, transformacijsko i slični modeli vođenja najučinkovitiji. Ovi modeli su bazirani na izgradnji odnosa povjerenja, transparentnoj komunikaciji, kontinuiranom razvoju/promjenama i distribuiranom donošenju odluka kao kontekstu za njihovu djelotvornost.

Voditelji su inspirativni, vode tijek rada i razvijaju svoje ljude. Agilno vođenje (kontinuiranog poboljšanja kroz kontinuirano učenje) zahtjeva cjeloživotno učenje, poučavanje i razvoj ljudi; kontinuirano praćenje, komunikacija i razmjena povratnih informacija omogućuju prepoznavanje područja za razvoj i poticaj na učenje. Konzistentnost u ciklusu učenja i razvoja kroz iteracije ključ je uspjeha pojedinaca i timova.

Transformacija organizacije kako bi bila agilnija u svom poslovanju zahtjevan je i složen proces, no u isto vrijeme, agilnost organizacijama donosi mnoštvo prednosti ili dobiti koje im omogućuju održivost i konkurentnost:

  • mogućnost upravljanja promjenama prioriteta
  • povećanje produktivnosti timova
  • poboljšana vidljivost projekata
  • povećana motivacija i moral timova
  • bolja predvidljivost isporuka
  • povećana kvaliteta proizvoda i usluga

Svaka organizacija ima koristi od usvajanja agilnog pristupa ovisno o tome na što se fokusira i koje probleme želi riješiti, no prilagodbe koje treba napraviti kako bi svoj pristup i kulturu uskladila s agilnim jedinstven je put svake organizacije. Neophodna transformacija za uspješno poslovanje u digitalnoj eri podrazumijeva i temeljnu promjenu obrazaca razmišljanja te zahtjeva promjene u pristupu vođenja i organiziranja, odnosno oblikovanju radnog okruženja i iskustava zaposlenika. Osnova uspjeha su prepoznavanje talenata, znanje i vođenje uz primjenu agilnih principa, vrijednosti i načina rada.

Literatura i preporuka za daljnje čitanje:

Autor

Andrijana Filipović

Poslovni edukator | Executive coach | Konzultant